Örbylgjuklišurinn

Bakgrunnsgeislun Miklahvells

Rśssnesk-bandarķski stjörnufręšingurinn George Gamow (1904-1968) var einn helsti stušningsmašur miklahvellskenningarinnar og leitašist viš aš fęra rök fyrir henni. Gamow fullyrti aš Miklihvellur hefši veriš gķfurlega heitur og žvķ ętti alheimurinn aš vera uppfullur af geislun sem hęgt vęri aš greina og rannsaka. Gamow gerši żmsar nįlganir į įstandinu rétt eftir Miklahvell og komst aš žvķ aš geislunin vęri svokölluš svarthlutageislun.

Svarthlutageislun er sérstök tegund af geislun sem öll heit fyrirbęri senda frį sér. Hśn uppgötvašist įriš 1792 žegar postulķnssmišurinn Thomas Wedgwood tók eftir žvķ aš hrįefni breyttu um lit samfara hitastigi. Svarthlutageislun dregur ķ sig allt ljós sem rekst į hana og sendir frį sér geislun į įkvešinn hįtt. Žetta er ein žeirra leiša sem stjörnufręšingar hafa til aš męla hitastig stjarna. Sólin geislar ašallega frį sér gulleitri svarthlutageislun sem samsvarar um 6000 K (5600°C). Į sama hįtt vitum viš aš hitastig raušu risastjörnunnar Betelgįs er ķ kringum 3000 K (2800°C) en žessi hiti svarthlutageislunar samsvarar einmitt raušum lit. Žetta er mikilvęgt aš hafa ķ huga žvķ žvķ ef litur heits fyrirbęris er žekktur er aušvelt aš įętla hitastig žess og öfugt. Formślan yfir žetta var fyrst sett fram af Max Planck įriš 1900 sem leiddi sķšan til skammtafręšinnar.

Robert Herman, George Gamow og Ralph Alpher

Įriš 1948 baš Gamow tvo nemendur sķna og samstarfsmenn, žį Ralph Alpher (1921-) og Robert Hermann (1914-1977), aš įętla hitastig upphafsins og reikna sķšan śt hvert hitastig geislunarinnar vęri ķ dag. Į žeim įrmilljöršum sem lišnir eru frį žvķ Miklihvellur įtti sér staš hefur alheimurinn žanist gķfurlega śt og į sama tķma teygst verulega į geisluninni. Žegar teygist į öldulengd ljóss tapar žaš orku. Hįorkugeislun breytist žar meš smįm saman ķ lįgorkugeislun. Ef viš žekkjum orku upphaflegu geislunarinnar getum viš reiknaš aftur į bak og séš hversu mikilli orku geislunin hefur tapaš (hversu mikiš hefur teygst į öldulengd ljóssins) fram į okkar dag.

Gamow varš fyrir talsveršum vonbrigšum žegar žeir Alpher og Herman greindu honum frį nišurstöšum sķnum. Nśverandi hitastig geislunarinnar var ašeins tęplega 5 Kelvin (-268°C), mun lęgra en Gamow hafši haldiš og tók žaš hann įr aš samžykkja śtreikninganna. Viš svona lįgt hitastig vissi Gamow aš geislunin var į formi örbylgna og örvęnti hann mjög um aš geta nokkru sinni męlt svo daufa geislun. Męlitęki žessa tķma voru engan veginn nęgilega öflug til aš męla veikburša bergmįl Miklahvells.

Félagarnir héldu marga fyrirlestra um žessar nišurstöšur sķnar en žvķ mišur gįfu ašrir stjörnufręšingar žessu lķtinn gaum. Žeir sem ekki höfšu mikla trś į Miklahvelli töldu lķtiš vit ķ žvķ aš leita aš bergmįlinu og žeir sem studdu kenninguna töldu žaš tęknilega ómögulegt. Alpher sagši eitt sinn, „Viš eyddum mikilli orku ķ aš halda fyrirlestra um nišurstöšurnar. Enginn beit į agniš; enginn sagši aš žaš vęri hęgt aš męla žetta.“

Örbylgjur

Rafsegulrófiš frį gammageislum nišur aš śtvarpsbylgjum.
Mynd śr bókinni Universe 7th Edition. Birt meš leyfi höfunda.

Örbylgjur eru ein af mörgum birtingamyndum ljóss. Ljós er rafsegulbylgja og getur haft nęr hvaša öldulengd sem er. Öldulengd ljóssins ręšur sķšan stašsetningu žess ķ rafsegulrófinu eins og myndin hér til hęgri sżnir. Žaš ljós sem viš sjįum meš berum augum er einungis lķtill hluti rafsegulrófsins eša sį hluti sem viš köllum „sżnilegt ljós“. Sżnilegt ljós samanstendur aftur af öllum regnboganslitum. Sólin gefur mest frį sér sżnilegt ljós og er žaš einmitt žess vegna sem augu mannsins og margra annarra dżra hefur žróast til aš greina sżnilegt ljós.

Örbylgjur lķkt og žęr sem viš notum ķ örbylgjuofna og örbylgjuloftnet hafa mun lengri öldulengd en sżnilegt ljós. Lengri öldulengd, ž.e. eftir žvķ sem lengra er milli öldutoppa geislans, žżšir orkuminna ljós. Dęmi um orkuminna ljós er innrautt ljós sem viš skynjum sem hita, örbylgjur og śtvarpsbylgjur. Ljós meš stutta öldulengd, ž.e. styttra er milli öldutoppa geislans, er orkurķkara ljós og eru śtfjólublįtt ljós, Röntgen-geislar og gammageislar dęmi um žaš. Allt er žetta hluti af einu og sama fyrirbęrinu, rafsegulbylgjum. Eftirgeislun Miklahvells hlaut fljótt nafniš örbylgjuklišur (e. Cosmic Microwave Background) eftir stašsetningu geislunarinnar į rafsegulrófinu.

Uppgötvun örbylgjuklišsins

Į žessum tķma var miklahvellskenningin enn aš slķta barnskónum og fįar athuganir til sem gįtu rennt stošum undir hana. Sama įr og Gamow, Alpher og Herman reiknušu śt hitastig eftirgeislunarinnar (1948) settu žrķr stjörnufręšingar, žeir Fred Hoyle (1915-2001), Thomas Gold (1920-2004) og Hermann Bondi (1919-2005), fram svokallaša sķstöšukenningu (e. Steady state theory). Samkvęmt henni er alheimurinn einsleitur, žaš er aš segja hann lķtur eins śt hvert sem litiš er, hvar sem er og į hvaša tķma sem er. Samkvęmt žessari kenningu į alheimurinn sér hvorki upphaf né endi. Sķstöšukenningin öšlašist marga fylgismenn žegar hśn var sett fram en smįm saman dró śr vinsęldum hennar žegar athuganir stjörnufręšinga virtust ķ beinni andstöšu viš hana.

Arno Penzias og Robert Wilson viš śtvarpsmóttakara Bell-sķmafyrirtękisins

Įriš 1965 gengu žżsk-bandarķski ešlisfręšingurinn Arno Penzias (1933-) og bandarķski samherji hans Robert Wilson (1936-) af sķstöšukenningunni daušri fyrir algjöra slysni. Wilson og Penzias unnu aš tilraunum meš śtvarpsmóttakara Bell-sķmafyrirtękisins ķ Holmdell ķ New Jersey. Śtvarpsmóttakarinn var upphaflega smķšašur til greiningar į śtvarpsbylgjum frį loftbelgsgervitunglum. Til žess aš greina žessar daufu śtvarpsbylgjur uršu žeir aš śtrżma öllum truflunum frį móttakarnum, mešal annars meš žvķ aš kęla hann nišur ķ -269°C meš fljótandi helķni.

Žrįtt fyrir žetta nįmu žeir ennžį dularfullt suš ķ tękjunum sem var hundraš sinnum öflugra en žeir bjuggust viš. Ķ fyrstu töldu žeir sušiš stafa af galla ķ móttakaranum žvķ žaš virtist koma jafnt śr öllum įttum. Enginn galli fannst žrįtt fyrir ķtarlega leit og ekki hvarf sušiš. Wilson og Penzias létu ekki žar viš sitja og tóku eftir žvķ aš móttakarinn var allur śtatašur ķ ryki og drullu sem Penzias kallaši „lag af rafsvörunarefni“ en viš žekkjum betur sem dśfnaskķt. Móttakarinn var žvķ žveginn hįtt og lįgt en hreinsunarstarfiš skilaši heldur engum įrangri. Sušiš var enn stöšugt og jókst ef eitthvaš var. Aš lokum voru žeir bįšir vissir um aš sušiš ętti rętur aš rekja utan viš okkar eigin Vetrarbraut en vissu ekki um neitt fyrirbęri sem hęgt var aš rekja sušiš til.

Į sama tķma hafši hópur stjarnešlisfręšinga viš Princetonhįskóla, žeir Philip James Peeble, Peter Roll og David Wilkinson meš Robert Dicke ķ broddi fylkingar, leitt aš nżju śt forsögn žeirra Gamows, Alphers og Hermans um örbylgjugeislunina įn žess žó aš hafa vitaš um nišurstöšur Gamows. Nišurstöšur žeirra kveikti von um aš loks vęri hęgt aš greina örbylgjugeislunina og hófust félagarnir handa viš smķši loftnets ķ ašeins 60 km fjarlęgš frį śtvarpsmóttakaranum sem Wilson og Penzias voru ķ basli meš.

Robert Dicke

Žegar stjörnufręšingurinn Bernard Burke, sameiginlegur vinur Penzias og Dicke, sagši žeim fyrrnefnda frį óbirtri grein eftir James Peeble um möguleikann į aš greina örbylgjuklišinn, varš Penzias og Wilson smįm saman ljóst hvaš žeir höfšu óvart uppgötvaš. Einkenni geislunarinnar sem Penzias og Wilson sįu smellpassaši viš žaš sem Robert Dicke og samstarfsmenn hans viš Princetonhįskóla spįšu fyrir um. Penzias hringdi ķ Dicke sem sendi honum afrit af grein Peebles sem žį var enn óbirt. Penzias las greinina og bauš ķ kjölfariš Dicke ķ heimsókn aš śtvarpsmóttakaranum og hlusta į sušiš. Allir sem hlut įttu aš mįli töldu strax aš hér vęri um aš ręša sjįlfa eftirgeislun Miklahvells.

Dicke, Penzias og Wilson įkvįšu aš birta nišurstöšur sķnar sameiginlega og koma žannig ķ veg fyrir mögulega óvild ķ garš hvers annars. Tvęr greinar voru sendar ķ flżti til birtingar ķ Astrophysical Journal Letters. Fyrri greinin var eftir Dicke og samstarfsmenn hans og fjallaši um mikilvęgi bakgrunnsgeislunarinnar sem einn af hornsteinum miklahvellskenningarinnar. Seinni greinin var eftir Penzias og Wilson og kallašist žvķ ógegnsęja nafni, „A Measurement of Excess Antenna Temperature at 4080 Megacycles per Second,“ žar sem žeir sögšu frį uppgötvun sušsins sem Dicke og félagar töldu bakgrunnsgeislun Miklahvells.

Žegar hér var komiš viš sögu höfšu margir gleymt forsögnum Alphers um bakgrunnsgeislunina svo nafn hans var hvergi aš finna ķ grein Penzias og Wilson. Nafn hans var heldur hvergi aš finna į forsķšufréttum sem birtust vķšsvegar um heiminn um uppgötvunina. Žann 21. maķ įriš 1965 stóš ķ fyrirsögn į forsķšu New York Times: „Merki benda til Miklahvells“.

Žegar Alpher var sķšar spuršur hvort hann hefši tekiš inn į sig aš Penzias og Wilson skyldu aldrei hafa minnst į verk hans sagši hann opinskįtt: „Var ég sęršur? Jį! Hvernig ķ fjandanum héldu žeir aš mér myndi lķša? Ég var sęršur į žeim tķma yfir aš žeir bušu okkur aldrei til aš koma og sjį fjandans śtvarpssjónaukann. Žaš var kjįnalegt af mér aš vera gramur, en ég var žaš.“

Ķ Genesis of the Big Bang, sem Alpher skrifaši įsamt Herman, segir ennfremur:

„Mašur stundar vķsindi af tveimur įstęšum: fyrir spennuna sem fylgir žvķ aš skilja eša męla eitthvaš ķ fyrsta sinn og - eftir aš hafa gert žaš - aš minnsta kosti fyrir višurkenninguna ef ekki ašeins klapp į bakiš ķ grein starfsbręšra sinna. Sumir starfsfélagar fęra rök fyrir žvķ aš framrįs vķsindanna sé allt sem mįli skiptir og žaš breyti engu hver gerir hvaš. Samt getum viš ekki annaš en tekiš eftir žvķ aš žessir sömu starfsfélagar eru engu aš sķšur įnęgšir meš višurkenningu žeirra starfs og žiggja meš įnęgju og įkafa slķkum višurkenningum sem kosningu ķ mikils metnar vķsindaakademķur.“

Öllum var ljóst var aš hér var um ręša eina mestu uppgötvun stjörnufręšinnar og fyrir hana hlutu Arno Penzias og Robert Wilsons Nóbelsveršlaunin ķ ešlisfręši įriš 1978. Penzias notaši Nóbelsręšu sķna (The Origin of Elements) sem tękifęri til aš gera hreint fyrir sķnum dyrum og višurkenna og lofa hįstert starf žeirra Gamows, Alphers og Hermans. Ķ ręšunni, sem var aš stórum hluta byggt į samtali viš Alpher sjįlfan, fór hann meš sögulegt yfirlit um žróun og stašfestingu Miklahvellskenningarinnar.

Hvašan kemur örbylgjuklišurinn?

Frumforsenda Miklahvells er sś aš alheimurinn ženst śt. Śtženslan bendir til žess aš ķ fortķšinni hafi alheimurinn veriš minni, žéttari og heitari og hafi smįm saman kólnaš samfara śtženslunni. Į žessum tķma var alheimurinn sveipašur žykkri ógegnsęrri žoku śr heitu rafgasi sem samanstóš af rafeindum, róteindum, nifteindum og ljóseindum. Alheimurinn var hvķtur og ógegnsęr žvķ ljóseindirnar nįšu ekki aš feršast langt įšur en ašrar agnir gleyptu žęr ķ sig.

Viš śtženslu ķ yfir 300.000 įr féll hitastigiš śr yfir 100.000.000°C nišur ķ um 2800°C og įtti žį mikilvęg breyting ķ alheiminum sér staš. Rafeindir (-) gįtu žį loks sameinast atómkjörnunum (+) og mynda stöšug atóm, mestmegnis vetni. Viš myndun vetnis varš til plįss ķ alheiminum fyrir ljóseindir aš feršast um óhindraš. Efni og geislun urši ķ fyrsta sinn óhįš hvort öšru. Žokunni létti, alheimurinn varš gegnsęr og myrkriš tók viš, 380.000 įrum eftir Miklahvell. Örbylgjuklišurinn er nįkvęmlega žessi geislun sem losnaši śr lęšingi žegar alheimurinn var ašeins 380.000 įra gamall.

Örbylgjuklišurinn eins og śtvarpsmóttakarinn sem Penzias og Wilson notušu hefši séš hann.

Frį žvķ aš žetta įtti sér staš hefur alheimurinn žanist gķfurlega śt. Viš žaš hefur teygts į öldulengd ljóssins og svarthlutageislunin kólnaš nišur ķ 2,7 K (-271,3°C). Upphaflega geislunin var meš öšrum oršum mjög orkurķk en öldulengdin hefur stękkaš meš tķmanum og er nś svo orkusnauš aš hśn greinist eingöngu ķ örbylgjuhluta rafsegulrófsins.

Nś vitum viš aš eftir žvķ sem viš horfum lengra śt ķ geiminn, žvķ lengra aftur ķ fortķšina horfum viš. Sé horft nógu langt aftur ķ tķmann sjįum viš heiminn eins og hann leit śt 380.000 įrum eftir Miklahvell eša allt aftur ķ örbylgjuklišinn. Örbylgjuklišurinn kemur frį kślulaga yfirborši okkar sżnilega alheims. Į myndinni sést sneiš af žessu kślulaga yfirborši žar sem žaš markast af 380.000 įrum eftir Miklahvell. Žessar forsögulegu ljóseindir sem žašan koma hafa veriš marga milljarša įra į leiš til jaršarinnar, nįnar tiltekiš:

feršatķmi = aldur alheimsins – 380.000 įr

Hafa ber ķ hug aš okkar sżnilegi alheimur er ašeins örlķtill hluti af alheiminum öllum. Örbylgjuklišurinn er allt ķ kringum okkur; ķ geimnum, į jöršinni, meira aš segja heima ķ stofu. Hann hefur alltaf veriš til stašar og veršur alltaf til stašar en dofnar einungis meš tķmanum.

Snemma ķ sögu alheimsins var hann ógegnsęr. Smįm saman létti žokunni, atóm fóru aš myndast og ljós gat feršast óįreitt um geiminn.
Mynd śr bókinni Universe 7th Edition. Birt meš leyfi höfunda.

Męlingar og rannsóknir

Uppgötvun örbylgjuklišsins markaši tķmamót ķ heimsfręši. Miklahvellskenningin fékk byr undir bįša vęngi og varš sś heimsmynd sem er leišandi ķ dag. Heimsfręšingar fengu ķ hendurnar nokkurs konar steingerving frį fornöld sem mįtti rannsaka į alla mįta og öšlast žannig svör viš spurningum sem mannkyniš hafši velt fyrir sér ķ įržśsundir.

Į įrunum eftir uppgötvunina geršust žęr raddir sķfellt hįvęrari sem töldu frekari rannsóknir į örbylgjuklišnum naušsynlegar, mešal annars rannsóknir meš gervitunglum. Lofthjśpur jaršar virkar eins og sķa sem hleypir ekki ķ gegnum sig įkvešnum öldulengdum örbylgjuklišsins. Žannig gleypir vatnsgufa lofthjśpsins ķ sig örbylgjurnar svo į jöršu nišri fįst mjög ónįkvęmar męlingar į geisluninni. Ónįkvęmar męlingar skekkja allar nišurstöšur.

Įriš 1989 sendi NASA į loft COBE-gervitungliš (Cosmic Background Explorer) en žaš var fyrsta gervitungliš sem sérstaklega var byggt fyrir rannsóknir ķ heimsfręši. Markmiš žess var aš rannsaka örbylgjuklišinn til aš öšlast betri skilning į aldri, efnisinnihaldi og lögun alheimsins. Nišurstöšurnar voru stórmerkilegar og sżndu mešal annars aš hitastig örbylgjuklišsins var 2,725K (-271,3°C).

Örbylgjuklišurinn eins og COBE-gervitungliš sį hann įriš 1996. Į myndinni sjįst greinilega heit og köld svęši. Stóra rauša lķnan er frį örbylgjuuppsprettum ķ Vetrarbrautinni okkar.

Viš fyrstu sżn er eitt helsta einkenni örbylgjuklišsins žaš aš styrkur hans er nįnast fullkomlega einsleitur eša einsįtta, ž.e.a.s. örbylgjuklišurinn er nįnast samfelldur og nįkvęmlega eins hvert sem litiš er. Žetta er góš stašfesting į forsendu heimsfręšinnar sem Einstein setti fram (sjį Miklihvellur). Reyndar mį greina örlķtinn mismun į hitastigi örbylgjuklišsins į himninum sé feršalag jaršar tekiš meš ķ reikninginn. Žegar jöršin feršast ķ kringum sólina greinum viš Doppler-hrif ķ klišnum. Žegar jöršin fęrist ķ įtt til žess svęšis į himninum žar sem stjörnumerkiš Ljóniš er, greinum viš örbylgjugeislun sem er örlķtiš heitari, ž.e. meš styttri öldulengd. Žegar viš aftur į móti feršumst ķ įtt til žess svęšis į himninum žar sem stjörnumerkiš Vatnsberinn er greinum viš ögn lengri öldulengd og žar af leišandi kaldari geislun. Žessi litli hitastigsmunur sem stafar af Doppler-hrifunum er ašeins um 0,00337K. Žessi sönnunargögn um misžétt efni snemma ķ heiminum bįru sķšar įbyrgš į myndun vetrarbrautanna sem viš sjįum ķ dag. Enn ein rós ķ hnappagat kenningarinnar. Stephen Hawking, ešlisfręšingurinn heimskunni sagši žetta „uppgötvun aldarinnar, ef ekki allra tķma.“

Ef viš tökum lķka meš ķ reikninginn Doppler-hrif vegna hreyfingar sólkerfisins um mišju Vetrarbrautarinnar og hreyfingu Vetrarbrautarinnar ķ vetrarbrautažyrpingunni sjįum viš enn aš örbylgjuklišurinn er einsįtta.

WMAP

Stjörnufręšingar vildu gjarnan fylgja eftir uppgötvunum COBE meš žvķ aš senda nżtt og betra gervitungl į loft. NASA varš viš žeirri ósk žegar WMAP-gervitungliš (Wilkinson Microwave Anistotropy Probe) var sent į loft įriš 2001. WMAP gegndi svipušu hlutverki og COBE-gerši nema hvaš WMAP męldi örbylgjuklišinn meš mun meiri nįkvęmni en nokkru sinni hafši veriš gert. Gervitunglinu var komiš fyrir į öšrum Lagrange-kyrrstöšupunkti (L2), ķ 1,5 milljón km fjarlęgš frį jöršinni, žar sem jafnvęgi rķkir milli ašdrįttarkrafts jaršar og sólar. Į žessum punkti er geimfariš ętķš ķ skugga jaršar og žannig hęgt aš beina męlitękjum geimfarsins stanslaust frį sólinni, jöršinni og tunglinu, žannig aš óhindraš śtsżni fęst śt ķ geiminn. WMAP skannar 30% af himninum į hverjum degi og žar sem L2 punkturinn fylgir jöršinni umhverfis sólina, nęr WMAP aš skanna allan himinninn į sex mįnaša fresti. Męlingarnar fólust ķ žvķ aš nema örlķtiš hitastigsflökt frį mismunandi stöšum og draga žannig upp mynd af örbylgjuklišnum ķ mjög hįrri upplausn.

Įriš 2003 voru fyrstu nišurstöšur WMAP geršar opinberar og vörpušu žęr ljós į aldur og efnasamsetningu alheimsins. WMAP hefur sķšan žį safnaš frekari gögnum og ķ mars įriš 2006 voru žęr nišurstöšur kunngeršar. Žar komu fram eftirfarandi nišurstöšur aš alheimurinn er:

  • 13,7 milljarša įra gamall, ± 200 milljón įr

  • 4% venjulegt efni

  • 22% hulduefni sem gefur ekki frį sér ljós

  • 74% hulduorku sem hrašar śtženslu alheimsins

  • Nišurstöšur skautunar örbylgjuklišsins eru ķ góšu samręmi viš óšaženslulķkaniš

  • Hubble-fastinn er 70 km/s/Mpc, +2,4/-3,2

  • Gögnin styšja rśmfręšilega flatan alheim

Eins og hér sést er örbylgjuklišurinn algjör gullnįma fyrir heimsfręšinga. Śr honum mį lesa svör viš grundavallarspurningum um heiminn sem viš bśum ķ.

Örbylgjuklišurinn eins og WMAP sį hann įriš 2003 eftir žriggja įra athuganir. Žetta er nįkvęmasta myndin sem viš eigum af örbylgjuklišnum og inniheldur hśn geysilegt magn af upplżsingum um aldur, efnisinnihald og žróunarsögu alheimsins. Į myndinni sést 13,7 milljarša įra hitastigsflökt (sést sem litamunur). Blįu svęšin eru köld og žar byrjušu fyrstu vetrarbrautirnar aš myndast en raušu svęšin eru heit og eru ķ dag eyšurnar milli vetrarbrautažyrpinganna.

Miklihvellur ķ sjónvarpinu

1% af žessum truflunum ķ sjónvarpinu eru af völdum örbylgjuklišsins

Til gamans mį geta aš ķ raun hafa allir „s鹓 örbylgjuklišinn sjįlfan. Ķ sjónvarpinu heima hjį okkur kemur stundum fyrir aš viš lendum į rįs žar sem engu er sjónvarpaš og ekkert annaš sést en sušiš sem flestir žekkja sem „snjó“. Um 1% žessarar truflunar er hęgt aš rekja beint til örbylgjuklišsins fręga, žaš er upphaf žess tķma žegar efni ķ stjörnur og vetrarbrautir varš til. Gallinn er bara sį aš ómögulegt er aš vita hvaša truflanir eru frį örbylgjuklišnum komnar.

Žaš er óneitanlega skemmtilegt aš hugsa til žessa aš allir geta og hafa séš örbylgjuklišinn įn žess žó aš hafa nokkru sinni gert sér grein fyrir žvķ. Žegar öllu er į botninn hvolft er örbylgjuklišurinn, įsamt śtženslu alheimsins, einn mikilvęgasti mįttarstólpi Miklahvellskenningarinnar og žar meš heimsmyndar nśtķmans.

Žetta er allt saman vafalķtiš nokkuš torskiliš viš fyrsta lestur. Hér er žvķ stutt samantekt:

  • 380.000 įrum eftir Miklahvell veršur alheimurinn gegnsęr og ljósgeislar nį aš feršast óhindraš um hann. Žokunni léttir til og alheimurinn veršur svartur.

  • Geislunin er alls stašar ķ alheiminum.

  • Alheimurinn er aš ženjast śt og hefur alltaf gert.

  • Viš śtžensluna teygist į geisluninni.

  • Ķ dag hefur teygst svo mikiš į geisluninni aš hśn er į formi örbylgna svo hśn er kölluš örbylgjuklišurinn.

Žar sem örbylgjuklišurinn er elsta leif um heiminn hafa heimsfręšingar žegar lagt į rįšin um aš rannsaka hann meš enn meiri nįkvęmni en įšur. Evrópska geimstofnunin ESA hyggst senda Planck-gervitungliš į loft įriš 2007 sem menn binda miklar vonir viš aš varpi frekara ljósi į ešli hulduorkunnar og hulduefnisins. Planck į einnig aš finna vķsbendingar um óšažensluįstandiš sem var fįeinum andartökum eftir Miklahvell.

Heimildir:

  • Caroll, Bradley og Ostlie, Dale. 1996. An Introduction to Modern Astrophysics. Addison Wesley, New York.

  • Freedman, Roger og Kaufmann, William. 2004. Universe, 7th Edition. W. H. Freeman, New York.

  • Kaku, Michio. 2005. Parallel Worlds: A Journey Through Creation, Higher Dimensions, and the Future of the Cosmos. Doubleday, New York.

  • Jones, Mark og Lambourne, Robert. 2004. An Introduction to Galaxies and Cosmology. Cambridge University Press, New York.

  • Sagan, Carl. 1980. Cosmos. Random House, New York.

  • Singh, Simon. 2005. Big Bang. The Most Important Scientific Discovery of All Time and Why You Need to Know About It.Harper Perennial, London

Til baka į forsķšu

Opna Stjörnufręšivefinn ķ nżjum glugga
Til baka į forsķšu

Efnisyfirlit

Örbylgjur
Uppgötvun örbylgjuklišsins
Hvašan kemur örbylgjuklišurinn?
Męlingar og rannsóknir
WMAP
Miklihvellur ķ sjónvarpinu
Heimildir

Meira um heimsfręši

Um stjörnur og vetrarbrautir
Heimsfręši
Žversögn Olbers
Śtžensla alheimsins
Lögmįl Hubbles